Gastroskopija – pregled unutrašnjosti gornjeg stomaka

/, Usluge/Gastroskopija – pregled unutrašnjosti gornjeg stomaka

Gastroskopija – pregled unutrašnjosti gornjeg stomaka

2019-07-11T13:35:25+02:00

Bolovi i osećaj nelagodnosti u gornjem delu trbuha, osećaj pečenja (žgaravica), smetnje pri gutanju hrane, mučnina i povraćanje, gubitak telesne mase, pojava krvarenja (povraćanje krvi, crna stolica) mogu da budu razlog da se uradi gastroskopija.

Postoje situacije u kojima je lekaru potrebno da vidi unutrašnjost određenih organa za varenje, kako bi mogao da odredi pravu dijagnozu i terapiju. Jedna od tih metoda je gastroskopija uz pomoć koje može da se vidi jednjak, želudac, prelaz jednjaka u želudac i prelaz iz želuca u dvanaestopalačno crevo. Metoda je savremena, bezbolna, pomalo neprijatna za pacijente koji su gadljivi, ali je kratkotrajna. Uz pomoć aparata u obliku tankog creva, sa lampicom i video kamerom na vrhu, koji se uvodi kroz usta i ždrelo sve do kraja dvanaestopalačnog creva, lekar na monitoru posmatra uvećanu sliku unutrašnjosti ovih organa i uočava promene na sluznici, ukoliko su prisutne.

Kada se radi gastroskopija?

Najčešće tegobe koje upućuju na gastroskopiju su: bolovi i osećaj nelagodnosti u gornjem delu trbuha, osećaj pečenja (žgaravica), smetnje pri gutanju hrane, mučnina i povraćanje, gubitak telesne mase, pojava krvarenja (povraćanje krvi, crna stolica), nerazjašnjena anemija.
Gastroskopija se izvodi i za dijagnostiku (gastritis, ulcus ili tumor želuca ili dvanaestopalačnog creva, infekcija Helicobacter pylori, proširene vene jednjaka, želudačna kila), a može da služi i u terapijske svrhe (zaustavljanje krvarenja).
Primenjuje se i u situacijama abnormalnih ili nejasnih nalaza prilikom rendgenskog snimanja GI sistema, zatim u slučajevima progutanog predmeta, potom zbog provere zarastanja ili progresije prethodno dijagnostikovanih polipa (izraštaja), tumora ili čira.

Priprema pacijenta

Gastroskopija spada u invazivne metode, a pošto je korist od nje najčešće mnogo značajnija i veća od mogućih rizika, dosta je primenjivana u praksi. Istovremeno je i najpouzdanija metoda pregleda jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog creva. Procedura je veoma bezbedna ukoliko se pacijent prethodno dobro informiše i pripremi za pregled i dobro sarađuje tokom i nakon pregleda.
Pre gastroskopskog pregleda neophodna je dobra priprema pacijenta.

Prisustvo hrane ili tečnosti otežava i često onemogućava kompletan pregled, pa je preporuka da se 8 sati pre intervencije ne uzimaju hrana i pića, i da se ne puši. Ukoliko postoji potreba za redovnom terapijom, može se uzeti 2 sata pre procedure sa malo vode. Dobra saradnja pacijenta tokom pregleda je neophodna radi manje neprijatnosti i veće bezbednosti.
Pre uvođenja aparata privremeno se odstrane zubne proteze i mostovi koji nisu fiksirani.

Poseban oprez

Osobe koje se leče od šećerne bolesti posebno se tretiraju (najčešće se smanjuje doza insulina), kao i pacijenti koji koriste antikoagulativnu terapiju ili aspirin i nesteroidne antiinflamatorne lekove (najčešće se izostavljaju). Takođe se savetuje izostavljanje upotrebe antacida pre procedure, ako se ti medikamenti koriste u redovnoj terapiji. Zbog svega ovoga, pre izvođenja gastroskopije neophodno je konsultovati lekara.
Bolesti srca i pluća, neurološki poremećaji i bolesti metabolizma, mogu predstavljati rizik za izvođenje pregleda ili otežati njegovo podnošenje zbog čega je potrebna adekvatna priprema i procena rizika i potencijalne koristi od pregleda.

Kako izgleda pregled (gastroskopija)?

Kroz plastični štitnik, a preko baze jezika, aparat se uvodi u ždrelo. U momentu uvođenja aparata u ždrelo, često se javlja manje ili više neprijatan osećaj sa nagonom na povraćanje, koji najčešće prođe za nekoliko sekundi. Kod nekih osoba je povećana osetljivost, što zahteva primenu lokalog anestetika. Ukoliko pacijent ima kašalj usled akutnih ili hroničnih respiratornih oboljenja, uvođenje aparata može biti značajno otežano zbog čega se preporučuje odlaganje pregleda do smirivanja simptoma.

Strah, najčešće povezan sa nedovoljnom informisanošću pacijenta, može predstavljati ozbiljnu prepreku daljem uvođenju aparata. Razgovor sa lekarom i dobra informisanost često dovode do smanjenja straha, bolje saradnje, a samim tim i manje neprijatnosti. Kod nekih osoba neophodna je primena lekova za smanjenje straha i bolju podnošljivost pregleda (analgosedacija).
Nakon uvođenja aparata u želudac, dodavanje vazduha može biti slabije tolerisano i kod nekih osoba praćeno nagonom na povraćanje i podrigivanje. U zavisnosti od stanja želuca, kod većine pacijenata se ova neprijatnost postepeno smanjuje tokom pregleda.

Gastroskopija se može izvoditi u lokalnoj, kao i u kratkotrajnoj opštoj intravenskoj anesteziji, koja se u svetu sve više preporučuje. U lokalnoj anesteziji, procedura je neprijatna zbog nadržaja na povraćanje, ali nije bolna. U opštoj intravenskoj anesteziji, pri izvođenju procedure nema neprijatnosti – ne radi se intubacija, niti stavlja maska, a buđenje je lako i prijatno. Pregled traje oko 10 minuta.

Nakon pregleda

Ako se pregled radi bez lokalne anesateziji i analgosedacije, pacijent može da jede i pije, da nastavi sa svojim radnim aktivnostima i samostalno upravlja motornim vožilom, ali ako je pregled rađen u analgosedaciji nije preporočljivo da pacijent vozi i/ili radi, i najčešće osoba nije sposobna za samostalno učešće u saobraćaju naredna 24 sata. Poželjno je da dođe u pratnji rođaka ili prijatelja i da se nakon procedure odmori kod kuće. Dva sata nakon intervencije može da pije i da jede, i to prvih 24 sata samo hladne napitke i laganu kašastu hranu.

Ukoliko je prilikom uvođenja aparata data lokalna anestezija, neophodno je sačekati 1-2 sata da efekat lokalne anestezije prođe pre unošenja hrane ili tečnosti.
Ukoliko je pregled rađen u analgosedaciji, nakon pregleda pacijent treba da provede neko vreme u ustanovi gde je pregled rađen (najčešće oko 30 min), a za odlazak kući takođe mu je neophodna pratnja.
Treba znati i da je moguća pojava osećaja suvoću grla, i nelagoda pri gutanju. Komplikacije su izuzetno retke, ali moguće, i to su: krvarenje i perforacije (povrede zida nekog od organa za varenje), pa je zato neophodno da lekar pacijentu ukaže na sve rizike, i da pacijent potpiše saglasnost.

Poliklinika Consilium opremljena je savremenom opremom, a ovu proceduru izvodi naš vrhunski gastroenterolog doc. dr Nikolić. Za sve nedoumice i pitanja, budite slobodni da nam se obratite.