Menopauza

//Menopauza

Menopauza

2022-09-12T15:45:54+02:00

Reč menopauza označava poslednje menstruaciono krvarenje kod žene.

U periodu izmedju 45. i 55. godine života žene prolaze kroz takozvanu menopauzalnu tranziciju, odnosno klimakterijum, koji nastaje kao posledica prestanka reprodiktivne funkcije jajnika, što se karakteriše prestankom mesečnog krvarenja i involucijom genitalnih organa. Smatra se da l0% muškaraca ima klimakterične tegobe, ali u mnogo kasnijim godinama života.

Jedini poznati faktori koji utiču na to kada će nastati menopauza su porodični i rasni.

Menopauza, poslednje krvarenje, može iznenada nastati, a može da bude i kao produženo i neuredno krvarenje, sve je to posledica promena na sluzokoži materice (endometrijumu) izazvane nepravilnim lučenjem polnih hormona (estrogena i progesterona) u tim godinama života žene.

Prosečna starost žene u menopauzi je 51 godina života.
Zahvaljujući napretku medicinske nauke u savlađivanju zaraznih i nezaraznih obolenja i poboljšanju uslova života ljudski vek je danas znatno produžen, tako da jednu trećinu života žene žive posle menopauze.

Hormoni koje luče jajnici pored uloge koju imaju na genitalnmim organima učestvuju i u drugim procesima u organizmu, kao što je metabolizam masti i minerala pa su simptomi menopauze raznovrsni i ispoljavaju se:

  • Izostankom menstruacionog krvarenja;
  • Valunzima (talasi vrućine, osećaj iznenadne toplote u licu i gornjem delu tela, praćen crvenilom i znojenjem, viđa se kod 80% pacijentkinja;
  • Dispareunijom smanjeno lučenje estrogena prouzrokuje smanjenje vlažnosti vagine, istanjenost sluzokože promene ph vaginalnog sekreta što dovodi do lakših upala i kao posledica nastaje bol pri polnom odnosu;
  • Osteoporoza – razređenost koštane mase pa je uočljivo smanjenje telesne visine i pojava češćih preloma kostiju (kosti postaju krte).
  • Povećan je rizik od kardiovaskularnih obolenja. Do menopauze žene su bile zaštićene estrogenima.

U poredjenju sa muškarcima iste životne dobi žene tek posle pet godina posle menopauze stižu muškarce po učestalosti ovih obolenja.
Dizurične smetnje (smetnje pri mokrenju) kao i epitel vagine i epitel uretre (mokraćne cevi) izloženije uticaju ženskih polnih hormona i podvrgnut atrofičnim promenama. To se objašnjava bliskom embriološkom povezanošću između epitela mokraćne bešike, uretre i vagine, tako da i žene koje nisu rađale (nisu imale porođajne povrede mišića karličnog dna) imaju dizurične tegobe.
Psihološke promene nisu za zanemarivanje u ovom periodu života žene, naprotiv, žene se žale na gibitak samopouzdanja i osećanja ženstvenosti i zbog toga imaju negativnu sliku o starosti.

Nemaju sve žene izražene tegobe u tom periodu. Na opisane tegobe utiču i gojaznost, obolenja endrokinog sistema, način života (fizička aktivnost, ispunjenost dana raznim obavezama). Produžen radni vek i svakodnevni ubrzani ritam života zahteva od žena da se prilagodi nastalim promenama i da ih bolje podnose.

Opisane tegobe se mogu ublažiti primenom tz HST (hormonske substitucione terapije).
HST se može primenjivati: oralno, transdermalno (flaster, gel vaginalno, creme, pesar, vag. Tablete), subkutano ili intramuskularno. HST je indikovana samo ako je nalaz na genitalnim organima i dojkama uredan. Pre početka primene HST pacijentikinji se moraju objasniti prednosti i eventualne neželjene posledice primene ove terapije i podvući obavezan pregled na 6 meseci. Pri primeni HST neželjeni efekti će biti smanjeni, ali ne odmah, naročito tegobe od strane genitourinarnog sistema.

O vrsti HST lekar se odlučuje prema izraženim tegobama od strane pacijentkinje.
Nekada je HST kontraindikovana, u tom slučaju se može primeniti nehormonska terapija. Kao sedativi su efikasni u tretmanu valunga, tranklilansi (Apaurin) je pouzdan kod anksioznosti, antidepresivi kod pacijentkinja sa izraženom depresijom, uzimanje Vit B6 i Mag tableta pomaže da se tegobe ublaže. Da bi se donela adekvatna odluka odnosno sproveo najbolji tretman kod pacijentkinja se mora utvrditi postojanje i intezitet tegoba.

Utvrđeno je da se izvesna količina estrogena kod nekih žena luči i posle menopauze i do 70 godina života. U ovom periodu života je bitno obratiti pažnja na fizičku aktivnost, na adkevatnu ishranu, izbegavati pušenje i konzumiranja veće količine kafe, ne uvući se u sebe pa će se i tegobe lakše podneti.

Prim. Dr Jevrosima Ziramov