Dr sci. med. Dejan Vranješ

Specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterologije i hepatologije

Dr sci. med. Dejan Vranješ

2025-01-18T10:17:05+01:00

Dr Dejan Vranješ je stručnjak sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti interne medicine, gastroenterologije i hepatologije. Njegova stručnost obuhvata širok spektar dijagnostičkih i terapijskih procedura, sa posebnim fokusom na interventnu endoskopiju, uključujući ERCP (endoskopska retrogradna holangiopankreatografija).

USLUGE:

  • Ezofagogastroduodenoskopija (EGDS)

  • Kompletna kolonoskopija retrogradnom ileoskopijom

  • Endoskopsko zaustavljanje krvarenja

  • Endoskopske polipektomije

Dr sci. med. Dejan Vranješ

Specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterologije i hepatologije

Obrazovanje i usavršavanje

Dr Vranješ je diplomirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gde je stekao osnovno medicinsko obrazovanje, a potom i specijalizaciju iz interne medicine. Usavršavanje u oblasti gastroenterologije i hepatologije završio je kroz subspecijalistički staž na Institutu za Onkologiju Vojvodine, kao i na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Doktorsku disertaciju odbranio je na temu „Korelacija nivoa D-dimera i ranih prognostičkih parametara u detekciji teške forme akutnog pankreatitisa“, čime je dao značajan doprinos razumevanju i unapređenju dijagnostike akutnog pankreatitisa.

Profesionalno iskustvo

Dr Vranješ je trenutno zaposlen na Univerzitetskom Kliničkom Centru Vojvodine, gde obavlja funkciju šefa Kabineta za gastroenterologiju i hepatologiju sa urgentnom interventnom digestivnom endoskopijom. Aktivno se bavi edukacijom i stručno usavršavanjem, učestvujući na brojnim domaćim i međunarodnim kongresima, kao i specijalizovanim edukacijama u inostranstvu. Završio je prestižnu edukaciju u Belgiji, gde je stekao sertifikat za Virtual Medical Expert Trening in ERCP Altered Anatomy.

Publikacije i naučni rad

Dr Vranješ je autor više naučno-istraživačkih radova, objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Njegov rad se uglavnom fokusira na napredne dijagnostičke tehnike i terapijske metode u gastroenterologiji i hepatologiji, sa posebnim interesovanjem za endoskopiju i njene primene u urgentnoj medicini.

Posebne sfere interesovanja

Dr Vranješ se posebno ističe u oblasti interventne endoskopije, gde se bavi dijagnostičkim i terapijskim ERCP, kao i naprednim tehnikama u lečenju bolesti pankreasa, jetre i gastrointestinalnog sistema. Njegova ekspertiza uključuje i lečenje komplikacija povezanim sa bolestima žučnih puteva, pankreasa, kao i hirurškim zahvatima putem endoskopskih tehnika.

Kontinuirana edukacija i razvoj

Kroz stalno usavršavanje i stručno usmeravanje, dr Vranješ se etablirao kao lider u oblasti gastroenterologije i hepatologije, sa jasnim ciljem da pruži vrhunske medicinske usluge i doprinese napretku medicinske struke kako u zemlji, tako i na međunarodnoj sceni.

Saveti iz ordinacije

Poremećaj rada štitaste žlezde

By |

Kod kojih osoba se javlja poremećaj štitne žlezde? Koji su simptomi i koje su rizične grupe? Piše: Prof.dr Ljiljana Todrović-Đilas- internista endokrinolog Osobe sa pozitivnom anamnezom su osobe koje među bližim srodnicima imaju osobe sa poremećajem rada štitne žlezde. Osobe koje žive na području sa deficitom joda. Osobe koje su imale prekomernu upotrebu joda, bilo kroz tretman nekim lekovima ili tretman kontrastnim sredstvima za snimanje u radiologiji ili izlaganju dezinfekcionim sredstvima.

Osteoporoza

By |

Osteoporoza je sistemsko oboljenje skeleta koje se karakteriše smanjenjem mase kosti i promenama u koštanoj strukturi, što sve ima za posledicu povećanu sklonost koštanog tkiva ka prelomima. Ona predstavlja jedan od vodećih problema širom sveta i dobija dimezije endemije. Rizik od frakure kuka, pršljenskih tela ili donjeg dela podlaktice posle 50. godine života iznosi oko 40%. Osteoporoza je sistemsko oboljenje skeleta koje se karakteriše smanjenjem mase kosti i promenama u koštanoj strukturi, što sve ima za posledicu povećanu sklonost koštanog tkiva ka prelomima. Ona predstavlja jedan od vodećih problema širom sveta i dobija dimezije endemije. Rizik od frakure kuka, pršljenskih tela ili donjeg dela podlaktice posle 50. godine života iznosi oko 40%.

Go to Top