window.dataLayer = window.dataLayer || []; function gtag(){dataLayer.push(arguments);} gtag('js', new Date()); gtag('config', 'UA-41806607-1');
Saveti lekara2026-04-02T06:22:27+02:00

Značaj sistematskih pregleda za sportiste i rekreativce

Dr Nemanja Mirnić Sve osobe koje učestvuju u nekom obliku redovne fizičke aktivnosti trebalo bi da se podvrgnu sistematskom pregledu, a aktivnim sportistima su ti pregledi čak zakonom predviđeni. Sistematski pregledi imaju prvenstvenu funkciju sprečavanja iznenadne srčane smrti, kojoj smo i sami svedoci - kada npr. mlad sportista usred utakmice nenadano premine. Iznenadna smrt se javlja i tokom rekreativnog bavljenja sportom, a nažalost i na dečijim igralištima.         Najčešći uzroci iznenadne srčane smrti su: kod strarijih od 35 godina – ateroskleroza koronarnih [...]

Gastroskopija – pregled unutrašnjosti gornjeg stomaka

Piše: Prof dr Ivan Nikolić Bolovi i osećaj nelagodnosti u gornjem delu trbuha, osećaj pečenja (žgaravica), smetnje pri gutanju hrane, mučnina i povraćanje, gubitak telesne mase, pojava krvarenja (povraćanje krvi, crna stolica) mogu da budu razlog da se uradi gastroskopija. Postoje situacije u kojima je lekaru potrebno da vidi unutrašnjost određenih organa za varenje, kako bi mogao da odredi pravu dijagnozu i terapiju. Jedna od tih metoda je gastroskopija uz pomoć koje može da se vidi jednjak, želudac, prelaz jednjaka u želudac i prelaz iz želuca [...]

Kako ostati zdrav u jesen i zimu

Naš organizam je dvostruko izloženiji riziku od virusa i bakterija tokom jeseni i zime. U vazduhu se nalazi oko 200 različitih virusa, a najbolji čuvar od njih je naš imunitet. Da bismo se tokom jeseni i zime zaštitili od bolesti i izbegli akutna (katkad i hronična) stanja organizma, potrebno je da se dobro pripremimo.

Tumori štitaste žlezde otkrivanje i lečenje

Piše: Prof dr Ljiljana Todorović-Đilas, internista endokrinolog Učestalost tumora štitaste žlezde relativno je retka u odnosu na druge, međutim ono što ih karakteriše jeste veća učestalost u dece i osoba mlađe životne dobi. Dele se na benigne (dobroćudne) i maligne (zloćudne). U benigne spadaju adenomi, folikularni i papilarni. Značajno se ne razlikuju od benignih nodusnih struma. MALIGNI TUMORI ŠTITASTE ŽLEZDE Relativno su retki i na velikim svetskim statistikama njihov udeo među ostalim malignim tumorima je od 0,4 do 1,0%. U žena su dva puta češći nego u [...]

Seksualne navike mladih i kako im pomoći

Dr Nataša Ćurčić Prema podacima Batuta, rani uzrast stupanja u seksualne odnose, veći broj seksualnih partnera i praktikovanje nezaštićenih polnih odnosa dosta su prisutni kod mladih u Srbiji, što pokazuje da je njihovo reproduktivno zdravlje u značajnoj meri ugroženo. Ove činjenice su ujedno poziv svima nama da uložimo više vremena i strpljenja - da ih više i bolje edukujemo i informišemo o zdravim seksualnim navikama, o reproduktivnom zdravlju, kao i o mogućnostima kontracepcije. Na taj način doprinećemo ne samo sprečavanju ponekad i pogubnih posledica, već [...]

Povećano lučenje kortizola

Piše: Prof.dr Lj.Todorović-Đilas PRIKAZ SLUČAJA BOLESNICE SA POVEĆANIM LUČENJEM HORMONAKORE NADBUBREŽNE ŽLEZDE (KORTIZOLA) Nadbubrežna žlezda se sastoji iz kore i srži, a oba dela luče veoma značajne hormone. U kori se luči kortizol, Aldosteron i androgene nadbubrežnog porekla. Povećano lučenje korizola dovodi do tzv Cushingovog sindroma, aldosterona do Connovog sindroma a andogena do adrenogenitalnog sindroma.   U srži nadbubrežne žlezde luči se adrenalin i noradrenalin, a povećano njihovo lučenje najčešće uzrokovano tumorom srži dovodi do feohromocitoma.   Cushingov sindrom najčešće je uzrokovan hiperplazijom (uvećanjem) kore, pojavom adenoma [...]

Go to Top