Prof. dr Svetlana Kašiković Lečić

Specijalista interne medicine – Pulmolog

Prof. dr Svetlana Kašiković Lečić

2025-09-13T18:04:51+02:00

Prof. dr Svetlana Kašiković Lečić zaposlena je u Institutu za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici od 1995. godine. Trenutno obavlja funkciju načelnika odeljenja za intersticijumske bolesti pluća na Klinici za granulomatozne i intersticijumske bolesti pluća.

Specijalizaciju iz interne medicine i užu specijalizaciju iz pulmologije završila je sa visokim stručnim postignućima. Zvanje magistra medicinskih nauka stekla je 2001. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu, odbranom rada iz oblasti kliničke imunologije, dok je zvanje doktora medicinskih nauka iz oblasti pulmologije i imunologije stekla 2011. godine na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu.

Zaposlena je kao redovni profesor na predmetu interna medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gde aktivno učestvuje u edukaciji studenata i mladih lekara.

Prof. dr Kašiković Lečić je redovan učesnik brojnih naučnih i stručnih skupova u zemlji i inostranstvu, gde često i aktivno predaje. Autor je velikog broja naučnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima, kao i dve monografije i više poglavlja u udžbenicima interne medicine Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

Član je više stručnih udruženja, uključujući Lekarsku komoru Srbije, Srpsko lekarsko društvo – Društvo lekara Vojvodine, Respiratorno udruženje Srbije (RUS) i Evropsko respiratorno udruženje (ERS).

Saveti iz ordinacije

Bolesti žučne kese

By |

Žučna kesa praktično predstavlja rezervoar žuči. Nalazi se ispod jetre, pod desnim rebarnim lukom. Žuč se stvara u jetri i svojim kanalićima se uliva u žučnu kesu, a iz nje u dvanaestopalačno crevo, gde na različite načine učestvuje u varenju hrane.

Poremećaj rada štitaste žlezde

By |

Kod kojih osoba se javlja poremećaj štitne žlezde? Koji su simptomi i koje su rizične grupe? Piše: Prof.dr Ljiljana Todrović-Đilas- internista endokrinolog Osobe sa pozitivnom anamnezom su osobe koje među bližim srodnicima imaju osobe sa poremećajem rada štitne žlezde. Osobe koje žive na području sa deficitom joda. Osobe koje su imale prekomernu upotrebu joda, bilo kroz tretman nekim lekovima ili tretman kontrastnim sredstvima za snimanje u radiologiji ili izlaganju dezinfekcionim sredstvima.

Go to Top