Hipertenzija- bolest bez očiglednih simptoma

//Hipertenzija- bolest bez očiglednih simptoma

Hipertenzija- bolest bez očiglednih simptoma

2014-05-15T10:22:06+02:00

Hipertenzija je hronično stanje povišenog krvnog pritiska preko 140/90 mmHg. Razlikujemo esencijalnu i sekundarnu.
 
Uzrok esencijalne hipertenzije je najčešće nepoznat,  kod oko 90% pacijenata. Ova vrsta je najčešće vezana za nasleđe i javlja se u srednjoj životnoj dobi, između 40-50 godina. Sekundarne hipertenzije se ređe javljaju, ali češće su vezane za osobe mlađe životne dobi, ispod 30 godina.
 
hipertenzijaUČESTALOST
U savremenom svetu hipertenzije je globalna epidemija. Statistike pokazuju da oko 1,5 bilion ljudi širom sveta ima visok krvni pritisak. Oko 30% odraslih osoba ima hipertenziju.
Povišen krvni pritisak je glavni faktor rizika za bolesti srca i krvnih sudova. U ukupnopm uzroku smrtnosti u svetu 13% je hipertenzija, dok je za čak 31% odraslih hipertenzija fatalna.
 
MALIGNA HIPERTENZIJA
Povišenje dijastolnog pritiska iznad 120 mmHg spada u urgentna stanja, posebno kada je udružena sa znacima srčane slabosti ili neurološkim ispadima (jake glavobolje, poremećaj vida, nekada konvulzije).
 
 
SEKUNDARNE HIPERTENZIJE
Predstavljaju veoma važnu kategoriju, i važno je znati da se njihovom pravovremenom dijagnostikom i otklanjanjem uzroka mogu izlečiti. Nabrojane endokrinološke bolesti imaju specifičnu kliničku sliku koju endokrinolog prepoznaje i može ukazati na pojavu i hipertenzije.
Uzroci sekundarne hipertenzije mogu biti:
• STENOZA (suženje renalne/ bubrežne arterije)
• Bolesti bubrega,patološki nalaz urina, povišen kreatinin
• Neke srčane mane (koarktacija aorte )
• ENDOKRINE HIPERTENZIJE
• BOLESTI NADBUBREŽNIH ŽLEZDA,(Cushingov sindrom, Feohromocitom, Hiperaldosteronizam, adrenogenitalni sindrom)
• Bolesti štitaste žlezde, hipertireoidizam
• Bolesti paratireoidne žlezde hiperparatireoidizam
• Bolest hipofize Akromegalijana
 
DIJAGNOZA
Zanimljivo je istaći da je većina pacijenata bez očiglednih simptoma koji ukazuju na hipertenziju, tek u težim slučajevima pacijenti se žale na glavobolju, krvarenje iz nosa, zamućen vid, pojačano znojenje ili ubrzan srčani rad.
Merenjem krvnog pritiska na obe ruke dolazi se do najtačnije dijagnoze.
Sekundarna hipertenzija se može dijagnostifikovati i skrining testovima, u tom slučaju oni uključuju:
• Analizu urina, ureje, kreatinina, kalijuma, natrijuma
• Endokrinološko testiranje samo po preporuci endokrinologa
 
 
KATEGORIJE HIPERTENZIJE PREMA SVETSKOJ ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI
kategorije hipertenzija